Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Hirurgija Sa Anesteziologijom

Predmet Hirurgija sa anesteziologijom obuhvata 402 časa nastave. Od ovog fonda, 20 časova nastave realizuje se u gurpama od 20 studenata, u SIMULACIONOM CENTRU fakulteta, od 08 časova prema posebnom rasporedu.

NASTAVA IZ HIRURGIJE PO OBLASTIMA

PREDMET Broj časova
Opšta hirurgija 12
Anesteziologija/reanimatologija 22
Digestivna hirurgija 60
Endokrina hirurgija 12
Vaskularna hirurgija 24
Kardiohirurgija 24
Grudna hirurgija 12
Traumatologija 30
Ortopedija 30
Urologija 30
Neurohirurgija 36
Plastična hirurgija 12
Onkološka hirurgija 18
Dečja hirurgija 60
Simulacioni centar 20
UKUPNO 402

Nastavne oblasti

Opšta hirurgija

Student stiče znanja o podeli i klasifikaciji povreda, o oblicima, evoluciji i terapiji hirurške rane. Stiče znanja o politraumi, kraš i blast sindromu, o savremenoj podeli infekcije u hirurgiji.

Upoznaje se sa standardnim i novim vrstama mikroorganizama kao uzrocima hirurške infekcije. Stiče znanja o prevenciji i terapiji hirurške infekcije. Posebno se upoznaje sa anaerobnom infekcijom, gas gangrenom i flegmonom. Stiče nova saznanja o savremenim antibioticima i njihovoj upotrebi kako u preventivne tako i u terapijske svrhe. Upoznaje sa sa osnovnim hirurškim principima lečenja hirurške infekcije.

Student stiče znanja o podeli i kliničkoj slici krvarenja. Upoznaje se sa osnovnim patofiziološkim poremećajima koji prate krvarenje. Stiče znanja o sistemskim uzrocima krvarenja, dijagnostici i lečenju. Upoznaje se sa metodama privremene i trajne kao i sa provizornim i standardnim metodama hemostaze. Upoznaje epidemiologiju, patofiziologiju, dijagnostiku i diferencijalnu dijagnostiku najvažnijih hirurških oboljenja. Student stiče znanja o preoperativnoj proceni bolesnika, preoperativnoj pripremi bolesnika. Upoznaje se sa osnovnim metodama intraoperativnog lečenja. Stiče znanja o postoperativnom toku, najčešćim postoperativnim komplikacijma i njihovom lečenju.

Student se upoznaje sa specifičnim uslovima hirurškog rada u uslovima masovnih nesreća i vanrednih okolnosti, kao i odlikama masovnog povređivanja i vrstama povreda. Uči načine prevencije infekcija u uslovima masovnog povređivanja.

IZBORNI PREDMET

IZBORNI PREDMET Broja časova
Krvarenje iz gastrointestinalnog trakta 30
Akutni abdomen 30
Inicijalni tretman hirurške traume 30
Hirurška obrada rane 30
Opstruktivni ikterus 30
Endoskopske metode u digestivnoj hirurgiji i urologiji 30
Benigna oboljenja štitaste žlezde 30

Anesteziologija sa reanimatologijom

Predstaviti principe izvođenja opšte i regionalne anestezije, nadoknade tečnosti, elektrolita, krvi i krvni produkata. Prikazati algoritam inicijalnog zbrinjavanja traumatizovanih bolesnika i mere KPR. Prikazati vrste i način lečenja šoknih stanja kao i principe lečenja akutnog postoperativnog bola.

Ovladati veštinama bazične kardiopulmonalne reanimacije, principima nadoknade tečnosti, elektrolita, krvi i krvnih derivata. Ovladati principima preoperativne pripreme pacijenata, uvoda u anesteziju kao i monitoringa tokom izvodjenja anestezije. Naučiti kako da se sprovede protokol zbrinjavanja traumatizovanih bolesnika. Naučiti kako da se razlikuju vrste šoka i specifičnosti terapije u odnosu na vrstu šoka. Usvojiti osnovne principe u terapiji akutnog bola.

Digestivna hirurgija

Hirurgija jednjaka

Sudent se upoznaje sa epidemiologijom, kliničkom slikom, dijagnostičkim standardom, diferencijalnom dijagnozom i načinima lečenja najčešćih benignih i malignih bolesti jednjaka: kongenitalnih malformacija jednjaka i dijafragme, primarnim poremećajima motiliteta, difuznim spazmom jednjaka, ahalazijom, divertikulumima jednjaka (pulzioni – Zencker, epifrenalni i trakcioni – epibronhijalni), kao i sa refluksnom gastroezofagealnom bolesti (GERB). Student se upozaje sa pojmom Barrettovog jednjaka. Benignim i malignim  tumorima jednjaka, enterogenim cistama. Student se osposobljava da prepozna znake povrede jednjaka, kao i da navede operativne procedure na jednjaku (radikalne, palijativne, tehnike rekonstrukcije jednjaka). Student se informiše o značaju hernije hijatusa jednjaka kao i dijafragmalne hernije. Upoznaje se sa terapijskim modalitetima za tretman benignih bolesti, kao i principima i rezultatima operativnog lečenja bolesti jednjaka. Upoznaje se sa traumom dijafragme u sklopu torako-abdominalne traume, kao i sa postoperativnim komplikacijama kao što je dehiscencija ezofagealne anastomoze.

Hirurgija želuca i duodenuma

Sudent stiče znanja o etiologiji bolesti želuca i duodenuma, patogenezi i kliničkoj prezentaciji, dijagnoznoj diferencijaciji i modalitetima hirurškog lečenja. Upoznaje se sa prekanceroznim stanjima i lezijama želuca, acido-pepticnoj bolesti gastroduodenuma sa osvrtom na multifaktorijalnu etiologiju nastanka ovih oboljenja. Student uči kliničku sliku acidopeptične bolesti gastroduodenuma, komplikacije bolesti i njihovu dijagnostiku, tipove gastroduodenalnih ulkusa kao i načine hirurškog lečenja komplikovanog ulkusa (urgentna ili elektivna hirurgija). Student se upoznaje sa tipovima malignih i benignih tumora želuca, kliničkoj slici i dijagnostici, kao i principima onkološkog lečenja (radikalna gastrektomija, palijativne procedure). Stiče znanja o pojmovima volvulusa i akutnoj dilataciji želuca, vaskularnoj okluziji, kao i Mallory-Weis mukoznom rascepu, hipertrofičnom gastritisu. Upoznaje se sa postoperativnim komplikacijama i njihovim tretmanom.

Hirurgija tankog creva, apendiksa i peritoneuma

Student stiče znanja o bolestima tankog creva, etiologiji, patogenezi, kliničkoj prezentaciji, dijagnoznoj diferencijaciji, konačnoj dijagnozi bolesti, indikacijama i mogućnostima hirurškog lečenja. Upoznaje se sa kongenitalnim anomalijama creva i apendiksa, primarnim strukturnim poremećajima kao što su divertikulumi, posebno Meckel-ov, zatim vaskularnim lezijama i peptičkim ulkusom jejunuma. Student se informiše o sindromu kratkog creva i slepe vijuge, kao o indikacijama za hirurško lečenje Chronove bolesti, indikacijama za lečenje striktura i fistula.
Student se informiše o tumorima tankog creva kao i o polipoznim intestinalnim sindromima tipa Peutz-Jeghersovog sindroma, limfomima tankog creva i karcionidu. Student stiče neophodna znanja o akutnom apendicitisi, uzrocima, kliničkoj slici i komplikacijama tipa perforacija, periapendikularnog infiltrata, odnosno apscesa, kao i indikacijama za hirurško lečenje. Upoznaje se sa tumorima ileocekalne regije. Posebno se upoznaje sa hirurškim komplikacijama kao što su dehiscencije tankocrevnih anastomoza i razvoj enterokutanih fistula, ili paralitičnog ileusa i tankocrevne opstrukcije.

Hirurgija jetre, žučne kese i žučnih puteva

Sudent stiče znanja o primarnim malignim tumorima jetre i intrahepatičnog bilijarnog stabla (primarni karcinomi jetre), metastatskim tumorima jetre iz udaljenih organa, i benignim promenama u jetri. Upoznaje ispoljavanje bolesti, metode dijagnostike i mogućnosti hirurškog i ne- hirurškog lečenja. Takođe upoznaje stepene destrukcije normalne anatomije jetre kod traumatizovanog pacijenta, način i tip povrede, dijagnostičke postupke kod povreda jetre, akutne komplikacije i modalitete neodložnog hirurškog lečenja. Student se informiše o načinima, tipovima i posledicama resekcije jetre. Student stiče i osnovna znanja o bilijarnoj kalkulozi, zapaljenju žučne kese i bilijarnih puteva, kao i tumorima holeciste, žučnih puteva i ampulske regije. Upoznaje se sa etiopatogenezom bolesti, načinom dija- gnostike, dijagnozne diferencijacije i načinima hirurškog tretmana. Student se informiše o načinima evaluacije ikteričnog pacijenta, o patogenezi holesterolske i pigmentne kalkuloze, bilijarnim kolikama, akutnom holecistitisu, komplikacijama kao što su hidrops, empijem, perforacija, bilijarni ileus, bilijarni panktreatits i holedoholitijaza. Stiče znanja o povredama žučnih kanala, tumorima žučne kese i bilijarnih kanala, kao i o principima hirurgije bilijarnog sistema (preoperativna priprema, bilijarna dekompresija, otvorena i laparoskopska holecistektomija, bilio-enterična rekontrukcija).

Hirurgija pankreasa i slezine

Student stiče znanja o bolestima pankreasa, etiologiji, patogenezi, kliničkim ispoljavanjima bolesti, dijagnostici, dijagnoznoj diferencijaciji, komplikacijama i o hirurškom načinu lečenja. Informiše se o kongenitalnim anomalijama pankreasa, o etiologiji, patogenezi, kliničkoj slici, dijagnostici, prognozi, konzervativnom i hirurškom lečenju akutnog pankreatitisa, kao i hirurškom procedurama kod hroničnog pankreatitisa – drenaža, resekcija. Uči kliničke manifestacije, komplikacije, hirurški način lečenja i prognozu kod pseudocista pankreasa. Upoznaje se sa tumorima pankreasa, njihovom kliničkom prezentacijom, dijagnostikom i hirurškim lečenjem. Student stične znanja o tretmanu povreda pankreasa, kao i hirurških komplikacija nakon operacija pankreasa. Upoznaje stepene destrukcije slezine kod traumatizovanog pacijenta, način i tip povrede, akutne komplikacije i modalitete neodložnog hirurškog lečenja, kao i terapijsku splenektomiju kod hematoloških oboljenja, uči se da prepozna postsplenektomične komplikacije. Upoznaje se sa terminom spontane i traumatske rupture slezine. Student se informiše o kliničkoj slici, dijagnostici i lečenju portne hipertenzije.

Hirurgija kolona i rektuma

Studenti stiču znanja o tumorskim, inflamatornim i vaskularnim lezijama kao i o jatrogenim, spontanim i traumatskim lezijama kolona i rektuma, etiologiji, patogenezi, kliničkom ispoljavanju, metodama dijagnostike, diferencijalne dijagnostike i načinu lečenja. Upoznaju se sa poremećajima fiziologije kolona, divertikulozom kolona, volvulusom, kao i stečenim vaskularnim anomalijama. Posebno se informišu o inflamatornoj bolesti kolona i rektuma kao i hirurškom tretmanu ulceroznog kolitisa i Kronovog kolitisa. Studenti se upoznaju sa načinima prepoznavanja premalignih stanja kolona kao što su polipi, kao i malignih tumora kolona i rektuma. Posebno se informišu o incidenci, epidemiološkim i demografskim karakteristikama, simptomima i kliničkim znacima, dijagnostici, određivanju stadijuma bolesti, prognozom, hirurškom i adjuvantnom terapijom karcinoma kolona i rektuma. Studenti uče simtpome, znake, način dijagnostikovanja i hirurškog lečenja povreda kolona i rektuma. Posebno se informiše o hirurškim komplikacijama kao što je dehiscencija kolorektalne anastomoze, razvoj kolokutane fistule, kao i razvoj stomalnih komplikacija i pojave parastomalne hernije. U okviru nastave iz hirurgije anusa i pelvičnog poda student se general- no upoznaje sa celokupnom hirurškom patologijom anorektuma počev od hirurške primenjene antomije preko zapaljenskih oboljenja do maligne bolesti analnog kanala. Student se informiše o tipovima disfunkcije anorektuma. Uči simptomatologiju, znake, dijagnostiku i načine hirurškog zbrinja vanja infekcija anorektuma. Upoznaje incidenciju i osnovne epidemiološke parametre tumora analnog kanala, način dijagnostike i način hirurškog lečenja, kao i hirurške komplikacije nakon operacija u ovoj regiji.

Hirurgija trbušnog zida

Student obnavlja znanja stečena anatomiji ali uči i detalje hirurške anatomije slabih mesta trbušnog zida u prvom redu miopektinealne otvore, definiciju, klasifikaciju i kliničku prezentaciju hernijacije. Uočava izgled i kliničku manifestaciju ventralnih postincizionih kila i njihove specifičnosti. Upoznaje značaj pravovremene dijagnostike ukleštene kile, ali isto tako razume i komplikacije previđenje inkarceracije. Upoznaje se u osnovnim crtama sa tehnikama i metodama operativnog lečenja sa akcentom na značaj bestenzione tehnike u herniorafiji kao i minimalno invazivne hirurgije u ovoj regiji. Informiše se o najčešćim tipovima kila, tehnikama hernioplastike, prognozom bolesti i komplikacijama hirurškog lečenja. Student se upoznaje sa anatomskim strukturama slojeva i topografijom trbušnog zida u hirurškom smislu što je od nesumnjivog značaja pri zbrinjavanju po- vreda i oboljenja, kao što su hematomi i dezmoidni tumor rektusa. Uči da prepozna postoperativnu komplikaciju kao što je dehiscencija lapa- rotomijske incizije i da na pravilan način započne lečenje.

Hirurgija akutnog abdomena i povreda abdomena

Student se upoznaje sa savremenim stavovima u tretmanu akutnih abdo- minalnih stanja čija je zajednička karakteristika moguće oštećenje peritoneuma kao interakcije u sklopu lokalnog odgovora. Takođe upoznaje potencijalne etiološke faktore, dinamičnu i raznoliku kliničku sliku, sve tipove komplikacija od lokalnih do sistemskih, kao i moguće sekvele. Student se upoznaje sa kliničkom manifestacijama peritonalnog nadražaja u septičnom šoku, kao i kliničkom slikom sekundarnog peritonitisa, kao i načinu hirurškog tretmana supurativnog peritonitisa. Informiše se o kliničkoj slici i dijagnostici intraabdominalnog abscesa, kao i načinima lečenja – perkutanom drenažom i hirurškom drenažom. Student se upoznaje sa vaskularnim bolestima mezenterijuma, akutnom okluzijom gornje mezenterične arterije, mezenteričnom venskom okluzijom i intestinalnom anginom. Student stiče znanja o kliničkoj slici, dijagnostici i principima hirurškog zbrinjavanja povreda trbuha uopšte.

Hirurgija intestinalne opstrukcije

Student se generalno upoznaje sa potencijalnim uzrocima intestinalne opstrukcije i efektima koji su posledica prekida u digestivnoj pasaži ili cirkulaciji krvi i mezenterijumu kao i embrionalnim osnovama crevne opstrukcije. Uči oblike intestinalne opstrukcije. Student se informiše od patofiziološkim mehanizmima, kliničkoj slici, dijagnostici, lečenju, ishodu i prognozi mehaničke opstrukcije tankog creva, kolona i strangulacio- nim oblicima crevnih opstrukcija na različitim nivoima.

Endokrina hirurgija

Hirurgija štitaste žlezde i paratiroidnih žlezda

Student se upoznaje sa incidencom i značajem benignih i malignih oboljenja štitaste žlezde. Stiče znanja o kliničkom toku benignih i malignih bolesti i o važnosti fizikalnog pregleda za postavljanje dijagnoze. Upoznaje se sa ostalim dijagnostičkim metodama određivanja funkcije i lokalizacionim metodama, kao i osnovama hirurškog lečenja. Student se upoznaje sa incidencom i značajem oboljenja paratiroidnih žlezda. Stiče znanja o kliničkom toku bolesti i o važnosti laboratorijskih analiza za postavljanje dijagnoze. Upoznaje se sa ostalim dijagnostičkim metodama određivanja funkcije i lokalizacionim metodama, kao i osnovama hirurškog lečenja.

Hirurgija nadbubrežnih žlezda i endokrinog pankreasa / MEN sindromi

Student se upoznaje sa incidencom i značajem oboljenja nadbubrežnih žlezda. Stiče znanja o kliničkom toku bolesti i o važnosti kliničkog pregleda i laboratorijskih analiza za postavljanje dijagnoze. Upoznaje se sa ostalim dijagnostičkim metodama određivanja funkcije i lokalizacionim metodama, kao i osnovama hirurškog lečenja. Student se upoznaje sa incidencom i značajem oboljenja endokrinog pankreasa. Stiče znanja o kliničkom toku bolesti i o važnosti kliničkog pregleda i laboratorijskih analiza za postavljanje dijagnoze. Upoznaje se sa ostalim dijagnostičkim metodama određivanja funkcije i lokalizacionim metodama, kao i osnovama hirurškog lečenja. Student se upoznaje sa incidencom i značajem MEN sindroma. Stiče znanja o kliničkom toku bolesti i o važnosti kliničkog pregleda i laboratorijskih analiza, epidemioloških i genetskih ispitivanja za postavljanje dijagnoze. Upoznaje se sa dijagnostičkim metodama određivanja funkcije i lokalizacionim metodama, u ispitivanju pojedinih žlezda sa unutrašnjim lučenjem kao i principima osnovama hirurškog lečenja.

Vaskularna hirurgija

Student stiče znanja o klasifikaciji, učestalosti i značaju različitih vaskularnih oboljenja. Obnavlja i dopunjuje svoja znanja o najčešćim patoanatomskim osnovama bolesti krvnih sudova i njihovim morfološkim i hemodinamskim posledicama (ateroskleroza, inflamatorni i infektivni procesi, povrede, plak, tromb, embolija, stenoze, okluzije i aneurizme, infarkt i nekroza tkiva, gangrena i sl.).

Student se upoznaje sa najčešćim mehanizmima povreda perifernih krvnih sudova, mogućim patomorfološkim promenama povređenog krvnog suda, sa kliničkom slikom (akutna ishemija, sigurni i nesigurni znaci povrede krvnog suda), opštim i lokalnim znacima i tipovima krvavljenja, kao i metodama hemostaze. Student se upoznaje sa pojmovima i značajem akutne i hronične ishemije ekstremiteta, kao i njenim najčešćim uzrocima, ključnim kliničkim manifestacijama, posledicama po ekstremitet i život pacijenta, kao i sa osnovnim dijagnostičkim procedurama i načinima lečenja.

Student se upoznaje sa incidencom, velikim socijalno-medicinskim značajem posledica bolesti ekstrakranijalnih moždanih krvnih sudova. Osposobljava se da prepozna osnovne simptome (TIA, RIND, CVI) i klinički detektuje suspektnu stenozu karotidnih arterija (puls, šum, tril). Upoznaje se sa daljim dijagnostičkim postupcima, ulogom ultrazvuka u postavljanju dijagnoze, sa osnovnim indikacijama za hirurško lečenje i elementarnom hirurškom tehnikom otvorenog i endovaskularnog lečenja.

Student se upoznaje sa incidencom i značajem aneurizmatske bolesti, njene anatomske distribucije i kliničke slike i toku bolesti, faktorima rizika za njen nastanak, značajem fizikalnog pregleda, ostalim neophodnim dijagnostičkim metodama za postavljanje dijagnoze (ultrazvuk, MDCT angiografija) i osnovama otvorenog hirurškog i endovaskularnog načina lečenja aneurizmatske boleti.

Student se upoznaje sa klasifikacijom, faktorima rizika, medicinskim i socioekonomskim značajem posledica akutnih i hroničnih venskih oboljenja. Osposobljava se da klinički dijagnostikuje ili postavi sumnju na akutna stanja (tromboflebitis, tromboze dubokih vena). Upoznaje se sa značajem ultrazvučne dijagnostike u postavljanju dijagnoze vrste i stadijuma venske bolesti, Stiče jasnu predstavu o kliničkom toku oboljenja kao i potencijalno fatalnim komplikacijama (plućna embolija), sa razlikama između insuficijencije površnog i dubokog venskog sistema, sa etiologijom i patogenezom nastanka venskog ulkusa. Upoznaje se sa terapijskim opcijama i indikacijama za hirurško otvoeno i endo-vaskularno lečenje venskih oboljenja.

Grudna hirurgija

Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama grudne hirurgije pre svega saspontanim pneumotoraksom, traumom grudnog koša, komplikacijama torakalne traume, nastanku traumatskog hemotoraksa i pneumotoraksa, lacerokontuznim plućnim lezijama, malignim i benignim tumorima pluća i pleure, kongenitalnim anomalijama, infekcijama pluća i pleure kao i drugim čestim torakohirurškim oboljenjima i hitnim stanjima sa kojima će se susretati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Takođe, cilj predmeta je i upoznavanje studenata sa specifičnostima anamneze torakohirurško-pulmološkog pregleda plućnih bolesnika, osnovnim principima dijagnostike, kao i mogućnostima i osnovnim principima lečenjaovihpacijenata.
Studenti će biti u stanju da nakon odslušane nastave prepoznaju najčešća i najvažnija torakohirurška oboljenja i povrede. Razlikovaće hitna stanja u grudnoj hirurgiji, imaće osnovno znanjeda pravovremeno započnu adekvatan tretman bolesnika, upute ga na odgovarajući dijagnostiku kao i u odgovarajuću ustanovu radi optimalnog lečenja.

Traumatologija

Student se upoznaje sa osnovnim pojmovima trumatologije lokomotornog aparata, podelama, dijagnostikom, fizikalnim pregledom povrede ekstremiteta, radiologijom i drugim vidovima dijagnostike, kao i osnovnim principima lečenja. Student se upoznaje sa kliničkom slikom, dijagnostikom, lečenjem i komplikacijama povreda gornjeg ekstremiteta i uči osnovne pojmove amputacija i replantacija. Student se upoznaje sa klasifikacijom, dijagnostikom i lečenjem povreda kičmenog stuba, indikacijama za neoperativno i operativno lečenje. Upoznaje mehanizam povrede kičme, savremene dijagnostike
i klasifikacije povreda. Student se upoznaje sa povredom karličnog prstena, metodama dijangostike i načinima i principima lečenja, kao i najčešćim komplikacijama. Upoznaje se sa učestalošću i značajom preloma proksimalnog okrajka femura, odnosno kuka, kao i principima lečenja, posebno kod
starijih osoba. Student se upoznaje sa različitim tipovima preloma natkolenice i potkolenice, principima transprotne imobilizacije, dijagnostike i načinima defitivnog lečenja. Takođe se upoznaje sa mekotkivnim povredama kolena i načinima lečenja. Student uči o prelomima skočnog zgloba i stopala.

Student zna da prepozna kliničke znake preloma i razlikuje koštane od mekotkivnih povreda, ume da tumači radiografije, zna osnovne metode njihove dijagnostike i lečenja. Student zna da prepozna povrede gornjeg ekstremiteta, adekvatno zbrinjavanje i transport. Zna načine i principe lečenja, indikacije za operativno lečenje i prepoznaje komplikacije. Student zna da postavi dijagnozu povrede raznih segmeneta kičmenog stua. Ume da postavi postavi privremenu imobilizaciju i da pravilno transportuje pacijenta do mesta definitivnog zbrinjavanja. Razume nove dijagnostičke metode i zna osnove njihovog tumačenja. Student zna da prepozna osnovne simptome i znake preloma karličnih kostiju, zna koje dijagnostičke procedure treba da uradi, kao i da pravilno sprovede primarno zbrinjavanje i transport pacijenta. Student zna značaj preloma gornjeg okrajaka femura i kuka, način njegovog zbrinjavanja, indikacije za operativno lečenje i vrste operativnog lečenja zavisno od životnnog doba pacijenta. Student zna da klinički prepozna prelom potkolenice i natkolenice, razmere oštećenja mekih tkiva, neophodnost hirurške intervencije. Ume da prepozna kliničku sliku povreda u regiji kolena, skočnog zgloba i stopala, dijagnostičke metode i načne lečenja.

Ortopedija

Student se osposobljava da na osnovu anamnestičkih podataka, kliničkih testova i radiografija, dijagnostikuje osnovne oblike razvojnih poremećaja kičmenog stuba razlikujući strukturalne od nestrukturalnih. Ukazuje se na međusobnu povezanost razvojnih poremećaja različitih organa i sistema. Upoznaje se i sa karakteristikama, dijagnostikom i lečenjem spondilolisteze kao i nestabilnosti kičmenog stuba. Student se upoznaje sa osnovnim principima neoperativnog i operativnog lečenja ovih oboljenja, kao i indikacijama za izbor odgovarajuće terapije.

Osposobljavanje studenata da, koristeći pravilno osnovna dijagnostička sredstva (anamnezu, klinički pregled, standardne radiografije i laboratorijske analize), postave osnovanu sumnju na tumor lokomotornog sistema. Studenti se upoznaju sa multidisciplinarnim pristupom i ulogom ortopedske hirurgije u dijagnostici i lečenju tumora lokomotornog sistema. U okviru toga, upoznaju se sa dopunskim dijagnostičkim metodama kojima se omogućava kompletna obrada svakog pacijenta radi postavljanja dijagnoze i donošenja konzilijarne odluke o sveukupnom lečenju. Studenti se bliže upoznaju i sa načinima dijagnostike i lečenja urođenih anomalija i generalizovanih deformiteta lokomotornog sistema, koštanim displazijama (kongenitalnim i stečenim). Takođe, stiču osnovna znanja o lečenju kongenitalnih anomalija i bolesti.

Studenti se upoznaju sa hirurškim aspektom inflamatornih i degenerativnih oboljenja zglobova, naročito zglobovima kuka i kolena, sa principima njihove dijagnostike (karakteristični anamnestički podaci, klinički simptomi i znaci, vizuelizaciona dijagnostika) i sa izborom vrsta i načina lečenja. Takođe, stiče znanja o posledicama i komplikacijama ovih bolesti. Upoznavanje studenata sa značajnim bolestima zgloba kuka u adolescentnom i odraslom uzrastu – razvojni poremećaj kuka, epifizioliza glave butne kosti, Leg-Kalve-Pertesova bolest, osteonekroza glave butne kosti, femoroacetabularni sudar, sindrom škljocajućeg kuka i koksartroza. Osposobljavanje studenata da prepoznaju tegobe i simptome ovih bolesti, i nauče da ih adekvat- no dijagnostikuju. Sticanje znanja o lečenju različitih oboljenja kuka i informisanje o operativnim terapijskim postupcima, njihovim mogućnostima i ishodima. Studenti se upoznaju i sa specifičnostima najvažnijih neuromišićnih oboljenja u ortopediji – cerebralne paraliza, mijelomenongokela, poliomijelitis, kao i čestih neuromišićnih stanja: neuropatska artropatija i stečena spastička pareza. Osposobljavaju se za adekvatan pristup pacijentu sa neuromišićnim oboljenjima i stanjima, specifičnostima anamneze i kliničkog pregleda sa elementima neurološke dijagnostike, i sa multidisciplinarnim principima operativnog i neoperativnog lečenja. Upoznaje se sa in- dikacijama i načinima hirurškog lečenja posledica navedenih stanja.

Upoznavanje sa najvažnijim oboljenjima zgloba kolena – sindrom bola u prednjem delu kolena, nestabilnost patelofemoralnog zgloba, osovin- ski deformiteti kolenog zgloba (valgus, varus i rekurvatum), disekantni osteohondritis i gonartroza. Sticanje znanja o kliničkom pregledu kolenog zgloba, dijagnostičkim modalitetima i o principima njihovog neoperativnog i operativnog lečenja. Upoznavanje sa defomitetima i oboljenjima stopala (haluks valgus, plantarni fascitis, disekantni osteohondritis talusa i Haglundov sindrom), osnovnim principima njihove dijagnostike i modalitetima hirurškog i drugog lečenja.

Student se upoznaje sa ortopedskim kliničkim pregledom velikih zglobova gornjeg ekstremiteta – ramena i lakta. Student stiče znanje i o najčešćim oboljenjima ramena – oboljenje rotatorne manžetne, adhezivni kapsulitis, nestabilnost ramenog zgloba, afekcije akromi- oklavikularnog zgloba i tetive duge glave dvoglavog mišića nadlakta, kao i o oboljenjima lakta – lateralni i medijalni epikondilitis, burzitis olekranona. Informisan je o mogućoj terapiji ovih bolesti i vrstama operativnih procedura. Upoznavanje studenata i sa vrstama i osobenostima koštanozglobne infekcije. Osposobljavanje studenata da prepoznaju simptome koštanozglobne infekcije, da primene razne dijagnostičke postupke i nauče da dobijene rezultate tumače na prvi način, kako bi napravili razliku između drugih, takođe bolnih stanja lokomotornog sistema (trauma, tumori) i infekcije. Sticanje znanja o lečenju koštanozglobne infekcije.

Urologija

Student stiče znanja o najznačajnijim znacima i simptomima uroloških oboljenja, kao i o dijagnostičkim postupcima, njihovom izvođenju i značaju. Student stiče saznanja o etiologiji, dijagnostici i terapiji kalkuloze urotrakta, kao i o hidronefrozi,  i upoznaje se sa načinima rešavanja opstruktivne uropatije. Student stiče saznanja o etiologiji, dijagnostici i terapiji benigne hiperplazije prostate (BHP), karcinoma prostate i tumora mokraćne bešike. Student stiče znanja o etiologiji, simptomatologiji, dijagnostici i terapiji tumora bubrega, gornjeg urotrakta.

Student stiče saznanja o indikacijama za transplantaciju bubrega, načinu izvođenja iste transplantacije, neophodnim laboratorijskim analizama i praćenju bolesnika sa transplantiranim bubregom. Student stiče saznanja o etiologiji, dijagnostici i terapiji uroinfekcije uopšte, kao i o posebnim oblicima zapaljenskih procesa u urotraktu. Student stiče znanja o etiologiji, klasifikaciji i lečenju inkontinencije. Student stiče saznanja o etiologiji, dijagnostici i terapiji najznačajnijih oboljenja genitalnih organa muškarca, akutnim stanjima, kao i osnovna saznanja o etiologiji i dijagnostici oboljenja testisa i skrotuma. Student saznaje o mehanizmu povređivanja, klasifikaciji, dijagnostici i terapiji povreda urogenitalnog sistema.

Neurohirurgija

Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama neurohirurgije, pre svega sa kraniocerebralnom traumom, intrakranijalnom hiper- tenzijom, intrakranijalnom hemoragijom, tumorima centralnog nervnog sistema, degenerativnim bolestima kičmenog stuba, kongenitalnim anomalijama, infekcijama CNS a kao i drugim čestim neurohirurškim oboljenjima i hitnim stanjima sa kojima će se susretati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Takođe, cilj predmeta je i upoznavanje studenata sa specifičnostima anamneze i neurološkog pregleda neurohirurških pacijenata, osnovnim principima dijagnostike, kao i mogućnostima i osnovnim principima lečenja ovih pacijenata.
Studenti će biti u stanju da nakon odslušane nastave prepoznaju najčešća i najvažnija neurohirurška oboljenja i povrede. Razlikovaće hitna stanja u neurohirurgiji, imaće osnovno znanje da pravovremeno započnu terapiju pacijenta, upute ga na odgovarajući dijagnostiku kao i u odgovarajuću ustanovu radi optimalnog lečenja.

Opekotine, plastična i rekonstruktivna hirurgija

Student stiče znanja o značaju brzog i adekvatnog zatvaranja defekata kožnog omotača, nastalih kao posledica povreda, trofičkih poremećaja, urođenih mana, infekcija ili defekata nastalim hirurškim ekscizijama. Pri tome upoznaje razloge za transplantaciju kože, regione donora, vrste transplantata, tehniku postavljanja i uslove za prihvatanje, kao i razloge neuspeha grafta, prednosti i nedostatke pojedinih trans- plantata i postupke nege transplantirane kože. Saznajte o razlozima za korišćenje režnjeva, vrstama režnjeva i zbrinjavanjz donorske regije. Saznaje o dekubitusima, razlozima njihovog nastanka, najčešćim lokacijama, pripremnim merama za operaciju, metodama prevencije i lečenja. O tumorima kože upoznaje značaj hirurške terapije, dijagnostike, diferencijalne dijagnoze i prognoze, kao i značaj PH nalaza u prognozi i terapiji.

Student stiče znanja o uzrocima nastanka opekotina i promenama u opečenom tkivu koje su od značaja za lečenje. Uči da odredi površinu i dubinu opekotine, da ukaže prvu pomoć i opštu medicinsku pomoć povređenom. Stiče znanja o neophodnim merama u slučaju transporta, mogućim ranim komplikacijama i prognozama. Saznaje kako da odredi količinu potrebne tečnosti za nadoknadu, način aplikacije i raspored davanja. Stiče znanja o značaju infekcije u opekotinu i mogućnostima prevencije iste. Saznaje o mogućnostima lokalnog tretmana opečenih površina i inicijalnom lečenju opekotinske bolesti. Stiče i osnovna znanja o lečenju i značaju opekotina posebnih regija i respiratornih opekotina kao i povrede koje nastaju električnom strujom i gromom, kaustičnim materijama, radijacijom, a posebno o povredama naslih niskom temperaturom (smrzotine).

Onkološka hirurgija

Studenti stiču osnovna znanja o principima, ulozi i značaju onkološke hirurgije u prevenciji, dijagnostici i lečenju bolesnika sa solidnim malignim tumorima. Upoznaju se sa principima kliničke TNM klasifikacije bolesti i osnovnim dijagnostičkim postupcima i procedurama u određivanju stadijuma bolesti. Stiču osnovna znanja o različitim terapijskim modalitetima shodno stadijumu bolesti, značaju dijagnostičko-terapijskih protokola i multidisciplinarnarnom donošenju odluka
u onkologiji.

Upoznaju se sa mehanizmima metastaziranja , najčešćim lokalizacijama, kliničkom slikom metastatske bolesti kao i o multidisciplinarnom pristupu u lečenju metastaza , a posebno o hirurškim principima lečenja metatstatske bolesti i to u zavisnosti od lokalizacije i disemina- cije metastaza, ali i biologije primarnog tumora.

Studenti stiču osnovna znanja o epidemiologiji, faktorima rizika, kliničkoj slici, dijagnostici i lečenju bolesnika sa rakom dojke, melanomom kože i sarkomima mekih tkiva. Upoznaju se sa prirodnim tokom bolesti, putevima metastaziranja i značajem rane dijagnostike i lečenja navedenih maligniteta. Stiču osnovna znanja u stažiranju bolesti, izboru i redosledu terapijskih modaliteta i ulogom hirurgije u lečenju navedenih maligniteta.

Dečija hirurgija

Upoznavanje sa embrionalnim i drugim osnovama nastanka i razvoja urođenih anomalija i oboljenja svih sistema organa kod dece, a posebno: gastro-intestinalnog, urogenitalnog trakta, kardio-vaskularnog, koštano-zglobnog sistema, razvojnih anomalija glave, vrata, pluća, mekih tkiva, kao i svim mogućnostima prenatalne, postnatalne, kao i diferencijalne dijagnostike.

Sve teme podrazumevaju određivanje stepena hitnosti, načina i optimalnog vremena lečenja, specifičnosti traume sistema na koje se odnose; urođene i stečene tumore pomenutih oblasti, kao i načine i uzroke njihovog nastanka. Student se upoznaje i sa svim mogućnostima i vidovima (klasičnim i endoskopskim) hirurškog lečenja u okviru pomenutih oblasti.

Student je upoznat sa osnovnim embrionalnim aspektima nastanka i mogućnostima prenatalne dijagnostike urođenih anomalija, urođenih oboljenja i stečenih bolesti novorođenačkog, perioda odojčeta, mlađeg deteta i adolescencije. Student detaljno poznaje kliničku sliku, postavlja dijagnozu, poznaje dalje dijagnostičke i terapeutske procedure, ishod i moguće komplikacije urođeniih anomalija, urođenih oboljenja i stečenih bolesti dečijeg doba.

Student zna teoretske osnove dijagnostike i hirurškog (klasičnog i endoskopskog) lečenja urođenih anomalija, urođenih oboljenja, stečenih bolesti i urgentnih stanja, kao i specifičnosti traumatologije u dečjoj hirurgiji. Student zna teoretske osnove dijagnostike i hirurškog (klasičnog i endoskopskog) lečenja najčešćih ekspanzivnih promena, urođenih i stečenih tumora dečijeg doba.

Informacije o ispitu

PROVERA ZNANJA IZ HIRURGIJE

Provera znanja iz hirurgije će imati kontinuitet uz obavezno prisustvo svim oblicima nastave tokom godine. U toku seminara i vežbi studenti se aktivno uključuju u diskusiju i stimulišu da razmišljaju o datoj temi, uz proveru već stečenog znanja. Nakon odslušane svake oblasti, kod nastavnika ili saradnika koji bude vodio vežbe polagaće se sledećih 12 kolokvijuma u vidu usmenog ispita (anamneza, celokupan pregled bolesnika, tipičan za određenu oblast hirurgije, dijagnostički plan, radna i diferencijalna dijagnoza, predlog terapije):

KOLOKVIJUM
Opšte hirurgije
Digestivne hirurgije
Kardiohirurgije i vaskularne hirurgije
Urologije
Traumatologije
Ortopedije
Dečje hirurgije
Endokrine hirurgije
Plastične hirurgije
Grudne hirurgije
Onkološke hirurgije

Svaki kolokvijum se ocenjuje ocenom od 5 do 10 (izraženo u procentima).

Konačnu ocenu student dobija na završnom Komisijskom usmenom ispitu, na kome odgovara na ukupno 5 pitanja podeljenih po oblastima, koja se izvlače.

Forma završnog ispita i uslovi za polaganje

Uslov za izlazak na usmeni deo ispita su položenih svih 12 kolokvijuma. U slučaju da student nema položena maksimalno dva kolokvijuma, neophodno je da polaže praktični deo pre izlaska na usmeni ispit. U slučaju da student nema položeno više od dva kolokvijuma neće moći da izađe na usmeni ispit.

Formiranje završne ocene

Finalna ocena se formira na osnovu prosečne ocena sa 12 kolokvijuma i prosečne ocene usmenog ipita koji se polaže pred komisijom. Final- na ocena se formira u sledećem odnosu: 30 % finalne ocene je prosek zbirne ocene sa 12 kolokvijuma, a 70 % finalne ocene je ocena sa usme- nog ispita.

Izostanci i nadoknada propuštene nastave

Student je dužan da nadoknadi izostanke sa nastave, u dogovoru sa nastavnikom ili saradnikom koji mu vodi nastavu. Nadoknađuju se opravdani izostanci (izostanak zbog bolesti, Medicinijada, boravak u internatu na ginekologiji, simulacioni centar i slično). Nadoknada se odvija van termina redovne nastave (dežurstvo i popodnevni rad) ili u terminu nastave sa drugom grupom, ako postoje uslovi za to prema planu propuštene nastave.

Literatura

Hirurgija sa anesteziologijom. Urednici: prof. dr Aleksandar Simić, prof. dr Danica Grujičić, i doc. dr Duško Spasovski CIBID, Medicinski fakultet u Beogradu, 2023.