{"id":64,"date":"2025-01-22T11:58:56","date_gmt":"2025-01-22T10:58:56","guid":{"rendered":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/?page_id=64"},"modified":"2025-09-03T16:06:06","modified_gmt":"2025-09-03T14:06:06","slug":"nastanak-katedre","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/nastanak-katedre\/","title":{"rendered":"Nastanak katedre"},"content":{"rendered":"\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-a86774b2 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe title=\"100 godina Katedre za hirurgiju Medicinskog fakuktelteta Univerziteta u Beogradu\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/t6xHxE0x2S4?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Prvo hirur\u0161ko odeljenje u Kraljevini Srbiji je osnovano 1889. godine, u okviru <strong>Op\u0161te dr\u017eavne bolnice (ODB)<\/strong>, u Vidinskoj ulici u Beogradu. Osniva\u010d i prvi na\u010delnik je bio <strong>primarijus dr Vojislav J. Subboti\u0107 (1859-1923)<\/strong>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"535\" height=\"747\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image1-4.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-431\" style=\"width:299px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image1-4.png 535w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image1-4-215x300.png 215w\" sizes=\"(max-width: 535px) 100vw, 535px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prim. dr Vojislav Subboti\u0107<\/strong> <strong>1890. god.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-6b59539d alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p class=\"has-text-align-left\"><p class=\"has-text-align-justify\">Na Hirur\u0161kom odeljenju ODB se kao asistent primarijusa Subboti\u0107a 1890. godine zaposlio <strong>dr Mihailo Petrovi\u0107 (1863-1934)<\/strong>, koji je 1896. postao <strong>prvi lekar koji je zavr\u0161io specijalizaciju iz hirurgije u Srbiji.<\/strong> Tokom 1903. godine na odeljenju prim. Subboti\u0107a po\u010dinju sa radom <strong>dr Nikola Krsti\u0107 (1878 \u2013 1947)<\/strong> i <strong>dr Leon Koen (1876 \u2013 1949)<\/strong>.<br>Kada je ODB po\u010detkom XX veka po\u010dela da formira svoja odeljenja na zapadnom Vra\u010daru, Hirur\u0161ko odeljenje je <strong>1907. godine<\/strong> preseljeno u pet novoizgradnjenih prizemnih <strong>hirur\u0161kih paviljona<\/strong> sa operacionim blokom. Paviljoni su hodnicima bili povezani izme\u0111u sebe, a svaki je imao posebne ulaze sa prednje, zadnje i obe bo\u010dne strane. Na ju\u017enoj strani izme\u0111u paviljona se nalazio kompleks od dve operacione sale sa prate\u0107im prostorijama koji je sa paviljonima bio povezan natkrivenim koridorom.<br>Tokom <strong>Ratova za oslobo\u0111enje i ujedinjenje<\/strong> lekari Hirur\u0161kog odeljenja ODB, primarijus Subboti\u0107 i njegovi najbli\u017ei saradnici dr Petrovi\u0107, dr Krsti\u0107 i dr Koen imali su klju\u010dnu ulogu u razvoju srpske hirurgije.<\/p><\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" width=\"316\" height=\"438\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image43.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-812\" style=\"width:284px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image43.jpg 316w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image43-216x300.jpg 216w\" sizes=\"(max-width: 316px) 100vw, 316px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Potpukovnik prim. dr Subboti\u0107 1913. god.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-83ef1550 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p class=\"has-vivid-cyan-blue-background-color has-background\"><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\"><strong>\u201e<em>Military experience of traumatic aneurisms<\/em>\u201c<\/strong><br><br>Primarijus Subboti\u0107 je svetsko priznanje stekao zbrinjavanjem povreda krvnih sudova kori\u0161\u0107enjem najmodernije metode \u2013 direktne suture krvnog suda. Tada sanitetski potpukovnik u rezervi primarijus Subboti\u0107 je nakon zavr\u0161etka balkanskih ratova u periodu od 6. do 12. avgusta 1913. godine u\u010destvovao na 17. Me\u0111unarodnom medicinskom kongresu u Londonu. Na jednoj od dve sesije hirur\u0161ke sekcije kongresa, pod nazivom \u201eHirurgija arterijskog sistema\u201c dr Subboti\u0107 je <strong>9. avgusta 1913. <\/strong>odr\u017eao predavanje <strong>Vojna iskustva traumatskih aneurizmi<\/strong>. On je prikazao 60 arterijskih i 17 venskih povreda od kojih je 19 arterija i 13 vena reparirano parcijalnom ili cirkularnom suturom. Tom prilikom je  konstatovao: \u201e<em>Sutura je svakako najte\u017ea i najzahtevnija procedura i bez sumnje nije pravi izbor le\u010denja u svim slu\u010dajevima. Ipak, izgleda da je ona veoma efikasna i da je indikovana ne samo u slu\u010dajevima kada je apsolutno neophodna, ve\u0107 i u drugim kada mo\u017ee jednostavno i asepti\u010dno biti sprovedena\u2026<\/em>\u201c<\/mark><br><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\">Ovoj sesiji je predsedavao \u010duveni ameri\u010dki hirurg <strong>dr Rudolph Matas<\/strong>, koji je prvi na\u010dinio reparaciju arterijske aneurizme i danas se smatra \u201e<em>ocem vaskularne hirurgije<\/em>\u201c. On je nakon prikaza rezultata dr Subboti\u0107a, konstatovao: \u201e<em>Dr Subboti\u0107 je na\u010dinio pravovremeni i najvredniji doprinos ratnih povreda krvnih sudova\u2026 uspeh hirurga njegove ekipe u Srpskoj vojnoj bolnici u Beogradu daleko prema\u0161uje one koju su ostvarili vojni hirurzi u prethodnim ratovima\u2026<\/em>\u201c.<br>Ve\u0107 slede\u0107eg meseca primarijus Subboti\u0107 je svoje rezultate objavio  najpresti\u017enijem medicinskom \u010dasopisu <strong>Lancet <\/strong>pod nazivom <strong>\u201e<em>Military experience of traumatic aneurisms<\/em>\u201c <\/strong>(Lancet, volume 182, Issue 4697, p.720\/721, September 6th, 1913). Rezultati dr Subboti\u0107a nisu prevazi\u0111eni nigde u svetu ni u Drugo svetskom, a prvi poku\u0161aji su na\u010dinjeni tek u Korejskom ratu.<\/mark><\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-c2104e17 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stvaranje Katedre<\/h3>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-464ec67e alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p>Po zavr\u0161etku Velikog rata i uspostavljanju ponovnog rada ODB u okviru Hirur\u0161kog odeljenja ODB Kraljevskim ukazom od 6. jula 1919. godine se osnivaju dva nova odseka: Hirur\u0161ko-urolo\u0161ki i Hirur\u0161ko-ortopedski. Za na\u010delnika Hirur\u0161ko \u2013 urolo\u0161kog odseka je postavljen dr Koen, a za na\u010delnika Hirur\u0161ko-ortopedskog dr Krsti\u0107. Po zapo\u010dinjanju ponovnog rada na Hirur\u0161kom odeljenju ODB tokom 1919. godine zapo\u0161ljavaju se kao sekundarni lekari, specijalista hirurgije <strong>dr Radoslav Bra\u0161ovan (1888-1964)<\/strong> i tek diplomirani lekar, <strong>dr Bogdan Kosanovi\u0107<\/strong> <strong>(1892-1964).<\/strong><br>Po zavr\u0161etku Velikog rata i uspostavljanju ponovnog rada ODB u okviru Hirur\u0161kog odeljenja ODB Kraljevskim ukazom od 6. jula 1919. godine se osnivaju dva nova odseka: Hirur\u0161ko-urolo\u0161ki i Hirur\u0161ko-ortopedski. Za na\u010delnika Hirur\u0161ko \u2013 urolo\u0161kog odseka je postavljen dr Koen, a za na\u010delnika Hirur\u0161ko-ortopedskog dr Krsti\u0107. Po zapo\u010dinjanju ponovnog rada na Hirur\u0161kom odeljenju ODB tokom 1919. godine zapo\u0161ljavaju se kao sekundarni lekari, specijalista hirurgije <strong>dr Radoslav Bra\u0161ovan (1888-1964)<\/strong> i tek diplomirani lekar, <strong>dr Bogdan Kosanovi\u0107<\/strong> <strong>(1892-1964).<\/strong><br>U cilju osnivanja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu ukazom <strong>prestolonaslednika NJKV Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a (1888-1934)<\/strong> <strong>9. septembra 1919. g. <\/strong>imenovan je \u201e<em><strong>za redovnog profesora dr Vojislav Subboti\u0107, lekar i operator iz Beograda &#8211; za hirurgiju<\/strong><\/em>\u201c. Na taj na\u010din je prof. dr Subboti\u0107 uz prof. dr Milana Jovanovi\u0107a \u2013 Batuta postao prvi profesor Medicinskog fakulteta.<br>Kolegijum Medicinskog fakulteta je <strong>6. februara 1920. <\/strong>za dekana imenovao prof. Batuta a za <strong>prvog prodekana<\/strong> prof. Subboti\u0107a. Medicinski fakultet je sve\u010dano otvoren <strong>9. decembra 1920. godine <\/strong>u Sve\u010danoj sali Univerziteta, u zgradi Rektorata u Kapetan-Mi\u0161inom zdanju.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" width=\"730\" height=\"441\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/IstorijatFront-e1740922994487.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-475\" style=\"width:764px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/IstorijatFront-e1740922994487.png 730w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/IstorijatFront-e1740922994487-300x181.png 300w\" sizes=\"(max-width: 730px) 100vw, 730px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Hirur\u0161ki paviljoni Op\u0161te dr\u017eavne bolnice<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-9429b868 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p>U okviru Medicinskog fakulteta, neposredno po po\u010detku funkcionisanja, u prostorijama <strong>paviljona Hirur\u0161kog odeljenja ODB<\/strong> zvani\u010dnim dekretom se 1920. osniva, a 1921. godine po\u010dinje sa radom <strong>Hirur\u0161ka klinika Medicinskog fakulteta<\/strong>. Hirur\u0161ka klinika je time postala prva klinika Medicinskog fakulteta koja je zapo\u010dela svoj rad. Za upravnika Klinike, ali i <strong>prvog \u0161efa Katedre hirurgije Medicinskog fakulteta u Beogradu<\/strong>, izabran je <strong>redovni profesor dr Vojislav Subboti\u0107<\/strong>, \u010dime je <strong>Hirur\u0161ka klinika postala prva nastavna i stru\u010dna ustanova za studije hirurgije u istoriji Srbije, ali i u novonastaloj Kraljevini.<\/strong> Ovim dekretom Hirur\u0161ko-urolo\u0161ki i Hirur\u0161ko-ortopedski odsek se uzdi\u017eu na nivo odeljenja.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"788\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Screenshot-2021-10-24-at-00.53.03-kolor-1024x788.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-849\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Screenshot-2021-10-24-at-00.53.03-kolor-1024x788.jpg 1024w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Screenshot-2021-10-24-at-00.53.03-kolor-300x231.jpg 300w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Screenshot-2021-10-24-at-00.53.03-kolor-768x591.jpg 768w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Screenshot-2021-10-24-at-00.53.03-kolor.jpg 1156w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. Subboti\u0107 1923.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-7b657e2f alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p>Tokom 1921. godine na izri\u010dit predlog i zalaganje prof. Subboti\u0107a za vanrednog profesora za predmet Hirur\u0161ka propedevtika 21. februara je izabran <strong>sanitetski pukovnik dr Mihailo Petrovi\u0107<\/strong>, a 28. marta iste godine za vanednog profesora za predmet Op\u0161ta hirurgija <strong>primarijus Milivoje Kosti\u0107 (1883-1974)<\/strong>. Professor Subboti\u0107 je izabran za <strong>dekana <\/strong>Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za \u0161kolsku <strong>1921\/22 godinu<\/strong>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"487\" height=\"614\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image3-2.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-433\" style=\"width:309px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image3-2.png 487w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image3-2-238x300.png 238w\" sizes=\"(max-width: 487px) 100vw, 487px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Mihailo Petrovi\u0107 1930.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-28a3f51e alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p>Statutom fakulteta je planirano da se na medicinskom fakkultetu predaju i ve\u017ebaju 22 obavezna predmeta od kojih su tri bila hirur\u0161ka &#8211; Hirur\u0161ka propedevtika, Op\u0161ta hirurgija i Hirur\u0161ka klinika., kao i 12 neobaveznih, me\u0111u kojima su Urologija, Ortopedija i Ratna hirurgija.<br>U narednom periodu su formirane tri katedre hirurgije MFUB: Katedra za op\u0161tu i specijalnu hirurgiju, Katedra hirur\u0161ke propedevtike, i Katedra ratne hirurgije. Prva je tokom 1923. godine po\u010dela sa radom <strong>Katedra za op\u0161tu i specijalnu hirurgiju<\/strong>, a za \u0161efa je imenovan prof. Subboti\u0107. Predmeti na Katedri su bili su podeljeni na <strong>op\u0161tu i eksperimentalnu hirurgiju<\/strong>, kojom je rukovodio prof. Kosti\u0107 i <strong>specijalnu hirur\u0161ku patologiju i terapiju<\/strong>, koju je organizovao prof. Subboti\u0107.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"262\" height=\"398\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image73-kolor.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-818\" style=\"width:301px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image73-kolor.jpg 262w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image73-kolor-197x300.jpg 197w\" sizes=\"(max-width: 262px) 100vw, 262px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prim. dr Milivoje Kosti\u0107 1911. god.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-b2f44399 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p><strong>Katedra hirur\u0161ke propedevtike<\/strong> je tako\u0111e osnovana 1923. godine, i bila je poverena <strong>prof. Mihailu Petrovi\u0107u<\/strong>, a za njenog asistenta je imenovan <strong>dr Salomon Davidovi\u0107 (1891-1974)<\/strong>. Nastava iz hirurgije na MFUB je zapo\u010dela hirur\u0161kom propedevtikom u V semestru \u0161kolske 1923\/24., a prvo predavanje pod nazivom <em><strong>\u201eO razvitku hirurgije u Srbiji\u201c<\/strong><\/em> je <strong>25. oktobra 1923. <\/strong>odr\u017eao prof. Petrovi\u0107. Kao \u0161ef Katedre op\u0161te i specijalne hirurgije prof. Subboti\u0107 je svoje prvo predavanje pripremio za po\u010detak decembra.<br>Slede\u0107e, 1922. godine Kolegijum MFUB je za vanrednog profesora Ratne hirurgije 9. marta 1922. izabrao upravnika Op\u0161te vojne bolnice, <strong>sanitetskog pukovnika dr \u010cedomira \u0110ur\u0111evi\u0107a (1866\u22121940)<\/strong>, a za prve asistente na predmetu Op\u0161te i specijalne hirurgije<strong> dr<\/strong> <strong>Dragoslava Bra\u0161ovana<\/strong> i <strong>dr Bogdana Kosanovi\u0107a.<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"603\" height=\"777\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/General-Cedomir-Djurdjevic.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-820\" style=\"width:328px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/General-Cedomir-Djurdjevic.png 603w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/General-Cedomir-Djurdjevic-233x300.png 233w\" sizes=\"(max-width: 603px) 100vw, 603px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr \u010cedomir \u0110ur\u0111evi\u0107<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-b3c593c3 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p>Na \u017ealost, prof. Subboti\u0107 se te\u0161ko razboleo i preminuo <strong>4. decembra 1923. g.<\/strong> Za doprinos medicinskoj nauci i hirur\u0161koj praksi prof. dr Subboti\u0107 je za \u017eivota dobio najvi\u0161e nagrade i odlikovanja. Izme\u0111u ostalih bio je \u010dlan Francuskog, Nema\u010dkog i Me\u0111unarodnog hirur\u0161kog dru\u0161tva, Pe\u0161tanskog lekarskog dru\u0161tva i Pariske medicinske akademije. Me\u0111utim, najve\u0107a nagrada mu je bila, kako je sam \u010desto govorio, \u201e<em>po\u0161tovanje i ljubav njegovih \u0111aka<\/em>&#8220;.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"587\" height=\"841\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image4-2.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-434\" style=\"width:341px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image4-2.png 587w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image4-2-209x300.png 209w\" sizes=\"(max-width: 587px) 100vw, 587px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Vojislav J. Subboti\u0107 1923. god.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-76ef6a85 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p>Ironija sudbine je u\u010dinila da prof. Subboti\u0107 ne odr\u017ei svoje pristupno predavanje studentima medicine, ve\u0107 je to <strong>10. decembra 1923. godine <\/strong>u\u010dinio njegov naslednik na mestu na\u010delnika Hirur\u0161ke klinike <strong>prof. Milivoje Kosti\u0107<\/strong>, u improvizovanoj slu\u0161aonici Klinike za bolesti uha, grla i nosa u zgradi ODB u Vidinskoj ulici (<em>ovaj datum se smatra Danom Katedre hirurgije na MFUB<\/em>).<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-container uagb-block-1349e196 alignfull uagb-is-root-container\"><div class=\"uagb-container-inner-blocks-wrap\">\n<p class=\"has-vivid-cyan-blue-background-color has-background\"><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\"><strong>Uvodno predavanje prof. Subboti\u0107a<\/strong><\/mark><br><br><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\">\u201e<em>I evo do\u0111e dan, najl<\/em><\/mark><em><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\">ep\u0161i u nizu moga rada, dan koji \u010dekam \u010detrdeset godina. Kako je \u010darobno lep jesenji dan, li\u0161\u0107e \u0161arnulo, ve\u0107 se i proredilo; vazduh kristalan, vidik dalek, samo mestimice lake sumaglice, kao ne\u017ene svilene pau\u010dine zastiru ali ne sakrivaju plave daljine. Sunce obasjava svu krasotu prirode; mili vam se boraviti u o\u017eivotvoravaju\u0107oj toplini njegove nebeske svetlosti. A u celom tom svemiru ose\u0107ate dejstvo neopisano harmoni\u010dnog akorda za koga znate da je jedan od onih kojima se zavr\u0161uje simfonija bujnog \u017eivota prirode, pre no \u0161to \u0107e ista u ve\u010ditom svom preporo\u0111aju da utone u duboki, ledeni san zime.<\/mark><\/em> <br><em><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\">Taj i takav ose\u0107aj obuzima mene danas, kada izlazim pred vas, kao va\u0161 u\u010ditelj, vi\u0161e od 42 godine posle onoga vremena, kada sam postav\u0161i doktorom, prestao biti to, \u0161to ste vi danas, studenti medicine sa srcem punim ljubavi prema na\u0161oj nauci i du\u0161om ispunjenom onom bla\u017eenom bezbri\u017eno\u0161\u0107u, kojom samo mladost \u010doveka usre\u0107iti mo\u017ee\u2026&#8230;&#8230;<\/mark><\/em><br><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\"><em>\u2026.Zavr\u0161avaju\u0107i, dozvolite mi da vam skrenem pa\u017enju jo\u0161 na to da se od svakoga ko bi \u017eeleo da trajno odr\u017ei vezu sa medicinskim naukama i njihovim razvitkom tra\u017ei, pored ljubavi ka nauci, jo\u0161 i zbiljan, savestan, neumoran i istrajan rad. Ta ve\u0107 je otac medicine, veliki u\u010ditelj Hipokrates kazao: <strong>\u017divot je kratak, a umetnost duga!<\/strong><\/em>\u201c<\/mark><\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><br>Razvoj Katedre<\/h4>\n\n\n\n<p>Nakon smrti &#8220;<em>oca srpske hirurgije<\/em>&#8221; prof. Subboti\u0107a, <strong>prof. Milivoje Kosti\u0107<\/strong> je 1924. imenovan za \u0161efa Katedre op\u0161te i specijalne hirurgije, na kojoj funkciji \u0107e ostati naredne 32 godine. Tokom 1924. godine osnovana je i <strong>Katedra ratne hirurgije <\/strong>pod rukovodstvom honorarnog prof. \u0110ur\u0111evi\u0107a, koja za razliku od prethodne dve, nije bila neobavezan deo nastave. U okviru ODB je 1924. godine osnovano <strong>Odeljenje de\u010dije hirurgije<\/strong>, prvo takve vrste u Kraljevini, a za \u0161efa je postavljen<strong> dr Dimitrije Jov\u010di\u0107 (1889-1973)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"506\" height=\"967\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Kostic-1920-kolor.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-811\" style=\"width:346px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Kostic-1920-kolor.jpg 506w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Kostic-1920-kolor-157x300.jpg 157w\" sizes=\"(max-width: 506px) 100vw, 506px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Milivoje Kosti\u0107<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Po\u010detkom 1928. godine je po nacrtima prof. Subboti\u0107a dovr\u0161ena i po\u010dela sa radom <strong>Zgrada amfiteatra Hirur\u0161ke klinike<\/strong> ju\u017eno od hirur\u0161kih paviljona. Novoizgra\u0111ena zgrada je imala biblioteku, savremeno opremljen rendgen kabinet, laboratorije kao i dve operacione sale. Tako\u0111e je u ovoj zgradi bio veliki i lep amfiteatar u kom su po\u010dela da se odr\u017eavaju predavanja iz hirurgije. Ovaj amfiteatar je u isto vreme bio osposobljen i kako je to nazivano &#8220;<em>model-operaciona<\/em>&#8221; sala sa svodnim osvetljenjem, &#8220;<em>a sam svod je mogao da se zamra\u010di pomo\u0107u elektri\u010dne pokretne zavese tako da je ve\u0107i broj studenata mogao posmatrati sa svojih sedi\u0161ta tok operacije ne smetaju\u0107i operatorima<\/em>&#8220;.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"970\" height=\"732\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image6-1.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-436\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image6-1.jpeg 970w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image6-1-300x226.jpeg 300w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image6-1-768x580.jpeg 768w\" sizes=\"(max-width: 970px) 100vw, 970px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Zgrada amfiteatra Hirur\u0161ke klinike ODB 1928. god. <\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Nastava iz hirurgije na Medicinskom fakultetu za \u0161kolsku <strong>1928\/29 godinu<\/strong> se obavljala neizmenjeno kao i prethodnih godina. <strong>Honorarni profesor Mihailo Petrovi\u0107 <\/strong>je predavao Hirur\u0161ku propedevtiku za V I VI semestar, <strong>vanredni profesor Milivoj Kosti\u0107<\/strong> je bio zadu\u017een za Op\u0161tu i specijalnu hirurgiju za studente VI, VII I VIII semestra, a <strong>honorarni profesor \u010cedomir \u0110ur\u0111evi\u0107<\/strong>, Ratnu hirurgiju u IX semestru. Na nedeljnom nivou hirurgija na Medicinskom fakultetu je ukupno imala 11 \u010dasova predavanja i 14 \u010dasova ve\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ass. Bra\u0161ovan je decembra <strong>1929. godine<\/strong> izabran za docenta, a iste godine profesor dr \u0110ur\u0111evi\u0107 je unapre\u0111en u \u010din brigadnog generala i postavljen za na\u010delnika saniteta Tre\u0107e armije u Skoplju, \u010dime je do\u0161lo do prekida u nastavi ratne hirurgije. Tek posle Drugog svetskog rata na IV hirur\u0161koj klinici nastavu iz ovog predmeta je obnovio prof. dr Vojislav Stojanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vanredni profesor Milivoje Kosti\u0107 <\/strong>je ukazom<strong> NJKV Aleksandra I Kara\u0111or\u0111evi\u0107a 25. marta 1930. <\/strong>izabran za <strong>redovnog profesora Op\u0161te i specijalne hirurgije na MFUB.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Novi<em> <\/em><strong><em>Zakon o univerzitetima<\/em> <\/strong>je donet <strong>28. juna 1930. godine<\/strong>, kojim je potvr\u0111ena odredba o autonomnosti univerziteta, \u010dime je on zadr\u017eao pravo samostalnosti pri izboru univerzitetskih organa i rektora. Po ovom zakonu <strong>univerzitetski docent<\/strong> se birao na 5 godina i mogao je biti postavljen samo na osnovu konkursa, a prema referatu jednog profesora, dok je izbor vr\u0161io Fakultetski savet, koji se sastojao od svih vanrednih i redovnih profesora, i predlog je potom slat Univerzitetskom senatu (rektor, prorektor, svi dekani i prodekani) na saglasnost. Za izbor <strong>vanrednog profesora univerziteta<\/strong> se raspisivao konkurs u <em>Slu\u017ebenim novinama<\/em>, a kandidat je prvo slao prijavu rektoru, a ovaj fakultetu, koji je potom upu\u0107ivao prijavu Fakultetskom savetu. Fakultetski savet je birao dva izvestioca koji su podnosili referat o kandidatu (<em>\u017eivotopis sa prikazom nau\u010dnog i stru\u010dnog rada<\/em>). Potom je fakultetski savet sazivao sednicu na kojoj su se svi vanredni i redovni profesori izja\u0161njavali o kandidatu. Kandidat je mogao biti izabiran samo apsolutnom ve\u0107inom, a potom je predlog izbora slat Univerzitetskom ve\u0107u koji je potvr\u0111ivao izbor apsolutnom ve\u0107inom glasova. Odluku Univerziteta je rektor podnosio ministru prosvete na odobrenje. Ovim zakonom <strong>redovni profesori univerziteta<\/strong> su se postavljali kraljevim ukazom, \u010dime su sticali \u201e<em>stalnost i nepokretnost u dr\u017eavnoj slu\u017ebi<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Krajem dvadesetih godina zbog ograni\u010denih kapaciteta Hirur\u0161ke klinike nametnula se potreba za pro\u0161irenjem. Nova zgrada neposredno severno od hirur\u0161kih paviljona je gra\u0111ena od 1927. do 1930. i nazvana je <strong>Hirur\u0161ko-urolo\u0161ki paviljon<\/strong>. Nova zgrada Hirur\u0161ke klinike zvani\u010dno je po\u010dela sa radom <strong>2. marta 1931. godine<\/strong>, a njenom otvaranju li\u010dno je prisustvovao <strong>NJKV Aleksandar I Kara\u0111or\u0111evi\u0107<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"642\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image8-2-1024x642.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-438\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image8-2-1024x642.png 1024w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image8-2-300x188.png 300w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image8-2-768x482.png 768w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image8-2.png 1240w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>II hirur\u0161ko odeljenje Hirur\u0161ke klinike ODB 1931. god. <\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-cyan-blue-background-color has-background\"><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\"><strong>Politika, 03. mart 1931.<\/strong> <strong>godine<\/strong><br><br>&#8220;<em>Novi paviljon Urolo\u0161kog odeljenja Op\u0161te dr\u017eavne bolnice otpo\u010deo je stvarni rad od ju\u010de. \u0160ef odeljenja, na\u0161 odli\u010dni hirurg g. dr Leon Koen, izvr\u0161io je ju\u010de pre podne prvu operaciju u ovom paviljonu snabdevenu najmodernijim instalacijama moderne hirur\u0161ke klinike.<\/em><br><em>Ju\u010de po podne oko 4 \u010dasa Nj. V. Kralj, \u010cijim je blagonaklonim staranjem i omogu\u0107eno podizanje i oprema ovog veoma va\u017enog odeljenja Op\u0161te dr\u017eavne bolnice, u pratnji mar\u0161ala Dvora, generala g. Dimitrijevi\u0107a, posetio je novi paviljon.<\/em><br><em>\u0160ef odeljenja g. dr Koen sa\u010dekao je NJ.V. Kralja u paviljonu, predstavio Mu svoje lekare i pomo\u0107nike, pa je potom proveo Nj. Veli\u010danstvo kroz odeljenja paviljona.<\/em>&#8220;<\/mark><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"770\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Poseta-NJKV-Hirurskoj-klinici-1931-1024x770.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-852\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Poseta-NJKV-Hirurskoj-klinici-1931-1024x770.png 1024w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Poseta-NJKV-Hirurskoj-klinici-1931-300x226.png 300w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Poseta-NJKV-Hirurskoj-klinici-1931-768x578.png 768w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Poseta-NJKV-Hirurskoj-klinici-1931.png 1065w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>2.3.1931. Otvaranje Hiur\u0161ko-urolo\u0161kog paviljona ODB<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U novopodignutu zgradu Hirur\u0161ko-urolo\u0161kog paviljona (<em>dana\u0161nja zgrada Klinike za digestivnu hirurgiju &#8211; Prva hirur\u0161ka<\/em>) iz Hirur\u0161ke klinike MFUB preme\u0161teni su II hirur\u0161ko i Hirur\u0161ko-urolo\u0161ko odeljenje, a za upravnika novoformiranog II hirur\u0161kog odeljenja  Hirur\u0161ke klinike je imenovan docent Koen.<\/p>\n\n\n\n<p>Ubrzo po zapo\u010dinjanju rada u novoj zgradi Hirur\u0161ko-urolo\u0161kog paviljona formirano je i <strong>De\u010dije hirur\u0161ko odeljenje<\/strong> sa 40 postelja, koje je preseljeno iz Anglo-srpske bolnice u Vi\u0161egradskoj ulici, kojim nastavlja da rukovodi <strong>doc. dr Dimitrije Jov\u010di\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Savet medicinskog fakulteta je <strong>1932. godine<\/strong> izabrao docenta <strong>Leona Koena za vanrednog profesora<\/strong>, \u010dime su se stekli uslovi da Hirur\u0161ko-urolo\u0161ko odeljenje preraste u <strong>Urolo\u0161ku kliniku MFUB<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"541\" height=\"788\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image9.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-418\" style=\"width:275px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image9.png 541w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image9-206x300.png 206w\" sizes=\"(max-width: 541px) 100vw, 541px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Leon Koen 1935. god. <\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U periodu od 1925. do 1932. godine na Hirur\u0161koj klinici su kao asistenti pored dr Bra\u0161ovana i dr Kosanovi\u0107a du\u017ee ili kra\u0107e vreme radili jo\u0161 <strong>dr Svetozar Nikolajevi\u0107 (1925-1927)<\/strong> i <strong>dr Nestor Todorovi\u0107 (1927-1933)<\/strong>. Do Drugog svetskog rata asistenti na Katedri hirurgije MFUB su jo\u0161 postali <strong>dr Vje\u010deslav Kazmin (1932)<\/strong>, <strong>dr \u0110or\u0111e \u0110or\u0111evi\u0107 \u010camba (1933)<\/strong>, <strong>dr Milivoje Gen\u010di\u0107 (1934)<\/strong> i <strong>dr Stanislav S. Bukurov (1937)<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n<p>Marta 1933. godine su za privatne docente MFUB izabrani ortopedski hirurg <strong>dr Borivoje Gradojevi\u0107 (1894-1979)<\/strong> i de\u010dji hirurg dr Dimitrije Jov\u010di\u0107. Na ovaj na\u010din se nastavi iz hirurgije pridodaju i predavanja iz de\u010dje hirurgije i iz ortopedije, koje je do tada dr\u017eao prof. Kosti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Pred po\u010detak nove \u0161kolske 1934. godine profesor Milivoje Kosti\u0107 je, nakon smrti prof. Petrovi\u0107a, objedinio dve hirur\u0161ke katedre, i formirao <strong>Katedru hirurgije sa ratnom hirurgijom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nastava iz hirur\u0161ke propedevtike je poverena dotada\u0161njem upravniku Klinike za anatomiju i osniva\u010du MFUB <strong>profesoru Niki Miljani\u0107u (1892-1957)<\/strong>, koji je 1934. godine izabran za privremenog profesora Hirur\u0161ke propedevtike.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"325\" height=\"408\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image68-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-822\" style=\"width:285px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image68-1.jpg 325w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/image68-1-239x300.jpg 239w\" sizes=\"(max-width: 325px) 100vw, 325px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Niko Miljani\u0107<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-cyan-blue-background-color has-background\"><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\"><strong>Ispit iz hirurgije<\/strong><br><br>U periodu od <strong>1930. do 1935. godine<\/strong><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\"> ukupno je 657 studenata prijavilo ispit iz hirurgije<\/mark> na Medicinskom fakultetu kod prof. Milivoja Kosti\u0107a, od \u010dega su 472 bili mu\u0161karci. <\/mark><br><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\">Od ukupnog broja u periodu od pet godina svega su dva studenta (studentkinje) dobile desetke (\u0161kolska 1931\/1932 godina), \u0161est studenata (svi mu\u0161karci) devetke, 23 osmice, 72 sedmice i 243 \u0161estice, dok ispit nije polo\u017eilo 212 studenata. U istom periodu ukupno je 96 studenta bilo prijavilo ispit iz hirurgije, ali je u me\u0111uvremenu odustao. <\/mark><br><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-background-color\">U prvih 15 godina rada Medicinski fakultet je upisalo 2.654 studenata, a diplomirala je jedna tre\u0107ina, ta\u010dnije 871 studenata (610 mu\u0161karaca i 261 devojka).<\/mark><\/p>\n\n\n\n<p>Dr Bogdan Kosanovi\u0107 je pod rukovodstvom prof. Kosti\u0107a,<strong> 1935. godine<\/strong> osnovao prvo <strong>Odeljenje grudne hirurgije <\/strong>u novoj zgradi Grudnog odeljenja ODB, podignutoj 1932. g., u kojoj se i danas nalazi Klinika za grudnu hirurgiju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"490\" height=\"677\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image10-2.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-441\" style=\"width:266px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image10-2.png 490w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image10-2-217x300.png 217w\" sizes=\"(max-width: 490px) 100vw, 490px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Bogdan Kosanovi\u0107 1960. god.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U avgustu <strong>1938. godine<\/strong> u zgradu Hirur\u0161ko \u2013 urolo\u0161kog paviljona se useljava Prvo hirur\u0161ko odeljenje Hirur\u0161ke klinike. Po preseljenju, prof. Kosti\u0107 ostaje upravnik, sada i prostorno objedinjene Hirur\u0161ke klinike. Od tada se ova klinika zvani\u010dno naziva <strong>Univerzitetska hirur\u0161ka klinika prof. dr Kosti\u0107a \u2013 Beograd.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U okviru Hirur\u0161ke klinike prof. Kosti\u0107 je <strong>31. oktobra 1938. godine<\/strong> formirao <strong>Odeljenje za neurohirurgiju<\/strong>, a za \u0161efa je imenovan njegov 19 godina mla\u0111i brat, <strong>docent dr Slobodan Kosti\u0107 (1902-1986)<\/strong>. Ovo odeljenje je bilo prvo takve vrste u tada\u0161njoj Kraljevini i otvoreno je samo tri godine posle prvog neurohirur\u0161kog odeljenja na svetu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"705\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image11-2.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-442\" style=\"width:252px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image11-2.png 500w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image11-2-213x300.png 213w\" sizes=\"(max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Slobodan Kosti\u0107<\/strong> <strong>1950. god. <\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Tokom \u0161kolske <strong>1938\/39,<\/strong> na MFUB su pored profesora Kosti\u0107a na Hirur\u0161koj klinici jo\u0161 radili univerzitetski docent Bra\u0161ovan, privatni docent Gradojevi\u0107 i asistenti Kazmin, \u0110or\u0111evi\u0107 \u010camba, Gen\u010di\u0107 i Bukurov. U isto vreme na novoformiranoj Klinici za propedevti\u010dku hirurgiju v.d. upravnika je bio prof. Miljani\u0107, a asistent dr Davidovi\u0107, dok je na Urolo\u0161koj klinici radio vanredni prof. Koen i asistent volonter dr Dimitrije Gostimirovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Milivoje Kosti\u0107 je bio izabran za <strong>prodekana<\/strong> u pet sukcesivnih \u0161kolskih godina od <strong>1935\/36 do 1939\/40<\/strong>, dok je za \u0161kolsku <strong>1940\/1941 godinu<\/strong> izabran za <strong>dekana <\/strong>Medicinskog fakulteta. U zimskom semestru 1940\/1941 \u0161kolske godine na Medicinskom fakultetu bilo je upisano ukupno 2.025 studenata, a radilo je ukupno 147 nastavnika i saradnika na 15 klinika i 12 instituta. Do aprila 1941. godine, odnosno 20 godina od osnivanja, Medicinski fakultet u Beogradu je zavr\u0161ilo 1.635 studenata. Prof. Kosti\u0107 je na mestu dekana ostao do Aprilskog rata, kada je nastupio prekid. Prof. Kosti\u0107 je nastavio da bude dekan i slede\u0107e \u0161kolske 1941\/1942 godine. Tokom okupacije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomiralo je ukupno 314 studenta (154 \u0161kolske 1940\/41, 112 \u0161kolske 1941\/42, 30 \u0161kolske 1942\/43. i 18 \u0161kolske 1943\/44).<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><br>Posleratni period<\/h4>\n\n\n\n<p>Od <strong>novembra 1944. godine<\/strong> Hirur\u0161ko-urolo\u0161ki paviljon je postao <strong>III odeljak Glavne vojne bolnice.<\/strong> Po povratku prof. Kosti\u0107a sa Sremskog fronta aprila 1945. godine zgrada Hirur\u0161ko-urolo\u0161kog paviljona je podeljena na Hirur\u0161ku kliniku kojom je nastavio da rukovodi prof. Kosti\u0107, Urolo\u0161ki odsek \u010diji je \u0161ef bio prof. Koen i III odeljenje Glavne vojne bolnice \u010diji je na\u010delnik bio dr Stanislav S. Bukurov. Novembra 1946. godine u zgradi Hirur\u0161ko-urolo\u0161kog paviljona je pored Hirur\u0161ke klinike, do\u0161lo do spajanja Urolo\u0161kog odseka i III odeljenja Glavne vojne bolnice kojim rukovodi prof. Koen, kao i stvaranja Odeljenja za ratnu hirurgiju, za \u010dijeg na\u010delnika je postavljen pukovnik JNA <strong>docent dr Vojislav Stojanovi\u0107<\/strong> <strong>(1906-1991)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"508\" height=\"714\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Prof.-Vojislav-Stojanovic.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-836\" style=\"width:259px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Prof.-Vojislav-Stojanovic.jpg 508w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Prof.-Vojislav-Stojanovic-213x300.jpg 213w\" sizes=\"(max-width: 508px) 100vw, 508px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Vojislav Stojanovi\u0107<\/strong> <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Dekretom Saveta Medicinskog fakulteta od <strong>17. februara 1947. godine <\/strong>dolazi do spajanja klini\u010dkih bolnica, odnosno klinika Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Op\u0161te dr\u017eavne bolnice, \u010dime je ODB prestala da postoji, i nastaje <strong>Klini\u010dka bolnica<\/strong>. Istim dekretom Hirur\u0161ka klinika menja naziv u <strong>Prva hirur\u0161ka klinika<\/strong>, i ostaje pod rukovodstvom prof. Milivoja Kosti\u0107a. Od Urolo\u0161kog odseka i III hirur\u0161kog odeljenja Glavne vojne bolnice se obrazuje <strong>Druga hirur\u0161ka klinika sa urolo\u0161kim odsekom<\/strong>, tako\u0111e pod rukovodstvom prof. Koena. Hirur\u0161ka propedevti\u010dka klinika se preimenuje u <strong>III hirur\u0161ku propedevti\u010dku klinku<\/strong> i njome i dalje rukovodi prof. Miljani\u0107, a od Odeljenja za ratnu hirurgiju, koja prelazi u dva hirur\u0161ka paviljona ODB, se formira <strong>IV hirur\u0161ka klinika za ratnu hirurgiju<\/strong> kojom rukovodi doc. Stojanovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"661\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image12-1-1024x661.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-443\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image12-1-1024x661.png 1024w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image12-1-300x194.png 300w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image12-1-768x496.png 768w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image12-1.png 1104w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Ginekolo\u0161ko-aku\u0161erska klinika, Hirur\u0161ki paviljoni i Hirur\u0161ko-urolo\u0161ki paviljon Hirur\u0161ke klinike ODB<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U okviru reorganizacije Klini\u010dke bolnice Ortopedsko odeljenje ODB je <strong>1947. godine<\/strong> preraslo u nivo klinike, i sada se naziva <strong>Ortopedska klinika<\/strong>, a za novog upravnika je imenovan <strong>doc. dr Milo\u0161 Simovi\u0107<\/strong> <strong>(1898-1950)<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"330\" height=\"445\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Picture1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-847\" style=\"width:299px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Picture1.jpg 330w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Picture1-222x300.jpg 222w\" sizes=\"(max-width: 330px) 100vw, 330px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Milo\u0161 Simovi\u0107<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Tokom formiranja Klini\u010dke bolnice, iz zgrade Klinike za ko\u017ene bolesti De\u010dje hirur\u0161ko odeljenje se <strong>15. avgusta 1947. godine<\/strong> preseljava u zgradu Pedijatrijske klinke, i uzdi\u017ee na nivo <strong>Klinike za de\u010dju hirurgiju<\/strong>, prvu takve vrste u tada\u0161njoj Jugoslaviji. Za upravnika De\u010dje hirur\u0161ke klinike se imenuje <strong>prof. Dimitrije Jov\u010di\u0107.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"622\" height=\"653\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image5-1.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-435\" style=\"width:298px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image5-1.jpeg 622w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image5-1-286x300.jpeg 286w\" sizes=\"(max-width: 622px) 100vw, 622px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Dimitrije Jov\u010di\u0107<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Savet Medicinskog fakulteta je <strong>12. aprila 1951. godine<\/strong> prihvatio plan o reorganizaciji hirur\u0161kih klinika, kada se klinike transformi\u0161u i dobijaju nove \u2013 stare nazive: Prva hirur\u0161ka, Urolo\u0161ka, Ortopedska, Neurohirur\u0161ka, Druga hirur\u0161ka i De\u010dja hirur\u0161ka klinika. Prvom hirur\u0161kom klinikom i dalje rukovodi profesor Kosti\u0107 a u okviru nje se formiraju 4 odeljenja \u010diji su na\u010delnici bili docenti: dr Salomon Davidovi\u0107, dr Stanislav S. Bukurov, dr Milivoje Gen\u010di\u0107 i dr \u0110or\u0111e \u0110or\u0111evi\u0107-\u010camba. <strong>Profesor Kosti\u0107 \u0107e ostati na funkciji direktora klinike do odlaska u starosnu penziju 1956.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"267\" height=\"402\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image7-1.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-437\" style=\"width:290px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image7-1.jpeg 267w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/image7-1-199x300.jpeg 199w\" sizes=\"(max-width: 267px) 100vw, 267px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Prof. dr Milivoje Kosti\u0107 1955.<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Istom reorganizacijom Druga hirur\u0161ka klinika vra\u0107a stari naziv <strong>Urolo\u0161ka klinika<\/strong> kojom rukovodi <strong>doc. Sava Petkovi\u0107<\/strong> <strong>(1910-1992)<\/strong>, dok je za direktora <strong>Ortopedske klinike<\/strong> imenovan prof. <strong>Svetislav Stojanovi\u0107<\/strong> <strong>(1898-1977)<\/strong>. Tre\u0107a hirur\u0161ka propedevti\u010dka klinika, kojom je rukovodio prof. Miljani\u0107 prestaje da postoji, dok IV hirur\u0161ka klinika za ratnu hirurgiju, postaje <strong>Druga hirur\u0161ka klinika<\/strong> i njome nastavlja da rukovodi <strong>prof. Vojislav Stojanovi\u0107<\/strong>. U okviru nove reorganizacije klinika, od Neurohirur\u0161kog odeljenja Hirur\u0161ke klinike je <strong>26. juna 1951. godine<\/strong> formirana <strong>Neurohirur\u0161ka klinika<\/strong>, a za upravnika je postavljen <strong>vanredni prof. Slobodan Kosti\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>U narednom periodu, nastupi \u0107e u organizacionom smislu mnogobrojne promene u okviru kompleksa bolnica Medicinskog fakulteta u Beogradu i budu\u0107eg Klini\u010dkog centra. Ovih \u0161est klinika &#8211; <strong>Prva hirur\u0161ka, Druga hirur\u0161ka, Urolo\u0161ka, Orotopedska, De\u010dja i Neurohirur\u0161ka <\/strong>&#8211; \u0107e predstavljati osnovu daljeg razvoja srpske hirurgije i iz njih \u0107e u budu\u0107nosti nastati ve\u0107ina <strong>nastavnih baza Katedre hirurgije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p>Katedra je zadr\u017eala naziv Katedra za hirurgiju sa ratnom hirurgijom do <strong>2004. godine<\/strong> kada je preimenovana u <strong>Katedra za hirurgiju sa anesteziologijom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Doprinos <strong>Katedre hirurgije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu<\/strong> razvoju srpske i evropske hirurgije je nemerljiv, a hirur\u0161ke klinike Medicinskog fakulteta su do danas ostale vode\u0107e hirur\u0161ka ustanove ne samo u zemlji ve\u0107 i u regionu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Prof. dr Aleksandar P. Simi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"787\" height=\"777\" src=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Logo-Katedra-Cirilica.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-11\" style=\"width:431px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Logo-Katedra-Cirilica.png 787w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Logo-Katedra-Cirilica-300x296.png 300w, https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Logo-Katedra-Cirilica-768x758.png 768w\" sizes=\"(max-width: 787px) 100vw, 787px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prvo hirur\u0161ko odeljenje u Kraljevini Srbiji je osnovano 1889. godine, u okviru Op\u0161te dr\u017eavne bolnice (ODB), u Vidinskoj ulici u Beogradu. Osniva\u010d i prvi na\u010delnik je bio primarijus dr Vojislav J. Subboti\u0107 (1859-1923). Na Hirur\u0161kom odeljenju ODB se kao asistent primarijusa Subboti\u0107a 1890. godine zaposlio dr Mihailo Petrovi\u0107 (1863-1934), koji je 1896. postao prvi lekar [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"_uag_custom_page_level_css":"","_swt_meta_header_display":false,"_swt_meta_footer_display":false,"_swt_meta_site_title_display":false,"_swt_meta_sticky_header":false,"_swt_meta_transparent_header":false,"footnotes":""},"class_list":["post-64","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"uagb_featured_image_src":{"full":false,"thumbnail":false,"medium":false,"medium_large":false,"large":false,"1536x1536":false,"2048x2048":false,"ultp_layout_landscape_large":false,"ultp_layout_landscape":false,"ultp_layout_portrait":false,"ultp_layout_square":false},"uagb_author_info":{"display_name":"hiradmin","author_link":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/author\/hiradmin\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Prvo hirur\u0161ko odeljenje u Kraljevini Srbiji je osnovano 1889. godine, u okviru Op\u0161te dr\u017eavne bolnice (ODB), u Vidinskoj ulici u Beogradu. Osniva\u010d i prvi na\u010delnik je bio primarijus dr Vojislav J. Subboti\u0107 (1859-1923). Na Hirur\u0161kom odeljenju ODB se kao asistent primarijusa Subboti\u0107a 1890. godine zaposlio dr Mihailo Petrovi\u0107 (1863-1934), koji je 1896. postao prvi lekar&hellip;","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/64","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64"}],"version-history":[{"count":134,"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/64\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1067,"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/64\/revisions\/1067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hirurgija.med.bg.ac.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}